Oglasi - Advertisement

Veliko međunarodno istraživanje o sigurnosti vakcina protiv koronavirusa, provedeno na gotovo 99 miliona vakcinisanih ljudi, potvrdilo je da su ozbiljne neželjene reakcije rijetke, ali je istovremeno preciznije mapiralo nekoliko zdravstvenih stanja koja su se pojavljivala nakon pojedinih vakcina, uključujući upale srca nakon mRNA vakcina i određene neurološke poremećaje nakon AstraZenecine vakcine.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Riječ je o jednom od najopsežnijih pregleda sigurnosti vakcinacije protiv COVID-19 dosad, u kojem su naučnici iz više zemalja upoređivali stvarno zabilježene zdravstvene događaje s onima koji bi se očekivali na osnovu ranijih podataka. Takav pristup omogućava da se među milionima doza prepoznaju vrlo rijetki signali koji bi u manjim studijama lako ostali nevidljivi.

Istraživanje je obuhvatilo Australiju, Argentinu, Kanadu, Dansku, Finsku, Francusku, Novi Zeland i Škotsku, a u njemu su analizirani podaci 99.068.901 vakcinisane osobe. Rad je objavljen u februaru 2024. godine u časopisu Vaccine i dostupan je i kroz medicinsku bazu PubMed, što mu daje dodatnu težinu zbog obima uzorka, međunarodne saradnje i jasno opisane metodologije.

Autori su pratili ukupno 13 neuroloških, kardiovaskularnih i hematoloških stanja, a fokus je bio na vakcinama kompanija Pfizer, Moderna i AstraZeneca, koje su tokom pandemije korištene u velikom broju država. Umjesto oslanjanja samo na prijave neželjenih reakcija, istraživači su koristili poređenje između očekivanog i stvarno zabilježenog broja slučajeva, što je važno za hvatanje rijetkih sigurnosnih signala.

Šta je pokazala velika međunarodna analiza

Istraživači okupljeni u mreži Global Vaccine Data Network analizirali su ogromnu bazu podataka i tražili obrasce koji se pojavljuju nakon vakcinacije, ali rijetko dovoljno često da bi bili vidljivi u ranijim ispitivanjima. Takav dizajn nije zamišljen da tvrdi da je svaka bolest posljedica vakcine, nego da utvrdi postoji li veći broj slučajeva od uobičajenog u određenom vremenskom okviru.

Prema objavljenim rezultatima, kod mRNA vakcina kompanija Pfizer i Moderna potvrđena je povezanost s rijetkim slučajevima miokarditisa i perikarditisa. Miokarditis označava upalu srčanog mišića, dok je perikarditis upala srčane ovojnice. Ova stanja mogu izazvati bol u grudima, ubrzan rad srca i druge tegobe koje zahtijevaju ljekarsku procjenu, ali studija nije pokazala da će ih razviti veliki broj vakcinisanih ljudi.

U istom istraživanju posebno su izdvojene i reakcije povezane s AstraZenecinom vakcinom, koja je zasnovana na virusnom vektoru, a ne na mRNA tehnologiji. Naučnici su uočili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma, rijetkog poremećaja pri kojem imunološki sistem napada periferne nerve, kao i tromboze moždanih venskih sinusa, ozbiljnog stanja koje podrazumijeva stvaranje krvnog ugruška u venskim krvnim sudovima mozga.

Važno je da se ovi nalazi čitaju uz potrebnu opreznost. Statistička povezanost ne znači automatski i uzročnu vezu u svakom pojedinačnom slučaju, a sami autori su naglasili da se govori o vrlo rijetkim događajima. Upravo zato se sigurnost vakcina i dalje prati i nakon odobravanja i široke primjene.

Ovakav način analize ima posebnu vrijednost jer pokazuje koliko je teško uočiti pojave koje se dešavaju tek kod nekoliko ljudi na milion doza. Manje studije, čak i kada su kvalitetne, jednostavno nemaju dovoljno velik uzorak da bi otkrile ovako rijetke obrasce, pa su međunarodne baze podataka ključne za dugoročno praćenje bezbjednosti.

Dodatna australijska provjera rijetkih neuroloških stanja

Posebna pažnja posvećena je i dvama vrlo rijetkim upalnim oboljenjima centralnog nervnog sistema: akutnom diseminiranom encefalomijelitisu, poznatom kao ADEM, i transverzalnom mijelitisu. ADEM zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis uzrokuje upalu dijela kičmene moždine, zbog čega ova stanja spadaju među ozbiljne neurološke dijagnoze koje zahtijevaju hitnu medicinsku obradu.

Naknadna australijska analiza dodatno je proučavala podatke miliona vakcinisanih kako bi preciznije procijenila moguće rizike. Prema rezultatima te studije, procijenjeni dodatni rizik nakon AstraZenecine vakcine iznosio je 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza. Drugim riječima, riječ je o izuzetno rijetkim događajima, ali dovoljno važnim da budu zabilježeni i pažljivo provjereni.

Ta studija koristila je povezane zdravstvene evidencije i statističku metodu u kojoj se porede različiti vremenski periodi kod istih osoba. Upravo takav pristup pomaže da se potvrdi ili dodatno oslabi signal koji je ranije uočen u većem međunarodnom radu. Time istraživanje dobija na težini, jer se isti obrazac provjerava iz više uglova prije nego što se izvuku pouzdani zaključci.

Profesor Jim Buttery, jedan od istraživača uključenih u rad, objasnio je zašto su ovakve analize neophodne i nakon što vakcine prođu klinička ispitivanja. Kada se komplikacija javlja kod samo nekoliko ljudi na milion doza, mali uzorci je ne mogu pouzdano otkriti. Zbog toga nadzor ne prestaje objavljivanjem prve studije, nego se nastavlja kroz kontinuirano prikupljanje i obradu podataka.

University of Auckland predstavio je rezultate i naglasio značaj međunarodnog praćenja sigurnosti vakcina. Univerzitetsko saopćenje je zasnovano na radu istraživača uključenih u projekat i dodatno podsjeća da velike baze podataka nisu važne samo zbog statistike, nego i zbog mogućnosti da se rijetki događaji prepoznaju dovoljno rano da bi se o njima otvoreno razgovaralo u medicinskoj zajednici.

Kako tumačiti rezultate bez pogrešnih zaključaka

Autori i stručni izvori koji su pratili studiju upozorili su da se nalazi ne smiju čitati pojednostavljeno. Činjenica da se neka bolest pojavila nakon vakcinacije ne znači sama po sebi da ju je vakcina izazvala, jer se određena zdravstvena stanja javljaju i kod nevakcinisanih ljudi. Zato je nužno porediti učestalost sa očekivanom bazom i gledati ukupni rizik, a ne samo pojedinačne slučajeve.

The BMJ je u februaru 2024. godine prenio da je međunarodna analiza potvrdila ranije prepoznate sigurnosne signale povezane s mRNA vakcinama. ScienceDirect je, s druge strane, dodatno objasnio nalaze o AstraZeneci i statistički kontekst u kojem su oni posmatrani. Takvi stručni pregledi pomažu da se razdvoje rijetki neželjeni događaji od ukupne slike, prema kojoj vakcine i dalje imaju važnu ulogu u zaštiti od ozbiljnih posljedica COVID-19.

Procjena koristi ostaje središnji dio svake ozbiljne medicinske rasprave o vakcinaciji. Stručnjaci su naglasili da se zaštita od teškog COVID-19 mora uzeti u obzir uz sve potvrđene rijetke reakcije, jer individualne preporuke mogu zavisiti od dobi, hroničnih bolesti i vrste vakcine koja je dostupna. Upravo zato ovakva istraživanja nisu zamjena za ljekarski savjet, nego osnova za informisaniji razgovor.

Australska novinska agencija AAP dodatno je provjeravala tvrdnje koje su se širile nakon objavljivanja studije i razgovarala s istraživačima, uključujući profesora Butteryja. Njena provjera je važna jer pokazuje da nalaz o rijetkim nuspojavama ne potvrđuje tvrdnje o masovnoj štetnosti vakcina. U fokusu ostaje precizno razumijevanje podataka, a ne njihovo izvlačenje iz naučnog konteksta.

Za mnoge istraživače upravo je to i najveća vrijednost ovakvih analiza: one ne zatvaraju raspravu, nego je čine preciznijom. U vremenu kada se medicinske informacije često šire brže od njihove provjere, ovakvi podaci podsjećaju da su najveći uzorci, jasna metodologija i oprezno tumačenje i dalje najbolji način da se razumije šta se zaista dešava nakon vakcinacije.