Zamislite da ste već nekoliko sedmica u svom zdravom režimu prehrane – jedete uravnoteženo, osjećate se energično, vaga napokon pokazuje napredak. A onda vas pozovu na roštilj, porodični ručak, rođendan ili večeru s prijateljima. Na stolu je sve ono što ste odlučili izbjegavati: pizza, kolači, gazirani sokovi i grickalice.
U takvim situacijama mnogi se nađu u dilemi: da li popustiti i “pokvariti” svoj napredak, ili ostati dosljedan i potencijalno ispasti „čudan“ u društvu?
Dobra vijest je da ne morate birati između dvije krajnosti. Možete zadržati svoje ciljeve i istovremeno uživati u društvenim situacijama – samo je potrebna mala strategija i doza samopouzdanja. Evo nekoliko korisnih savjeta kako to postići.
1. Napravite plan unaprijed
Ako znate da idete na druženje gdje će biti obilje hrane, razmislite unaprijed o tome šta ćete jesti tog dana. Možete prilagoditi obroke prije i poslije događaja – npr. jesti laganiji doručak i ručak, s više proteina i povrća, kako biste ostavili prostora za malo opušteniji obrok kasnije.
Također, ako je moguće, saznajte šta će biti ponuđeno na stolu. Ako znate da će izbor biti skroman, možete čak ponijeti zdravi prilog ili snack, bez da to djeluje nepristojno.
2. Ne dolazite gladni
Najgore što možete učiniti je doći na druženje izgladnjeli. Tada ćete vrlo vjerovatno izgubiti kontrolu i pojesti mnogo više nego što ste planirali. Prije odlaska pojedite mali obrok bogat vlaknima i proteinima (npr. jogurt s orašastim plodovima ili integralni sendvič s piletinom). To će vam pomoći da donesete mudrije odluke kada dođe vrijeme za glavni obrok.
3. Budite umjereni, a ne strogi
Zdrava prehrana nije zatvor niti režim kažnjavanja. Ako zaista želite pojesti komad torte ili nekoliko čipsa – dozvolite sebi, ali u granicama. Nema potrebe da budete ekstremni i potpuno izbjegavate sve “zabranjeno”. Ključ je u kontroli porcija.
Zapamtite, jedan obrok vas neće učiniti nezdravima, baš kao što ni jedan zdrav obrok ne čini nekoga fit osobom. Kontinuitet je ono što se računa.
4. Birajte pametno
U skoro svakoj situaciji možete pronaći zdraviju opciju – ako znate šta tražiti. Odlučite se za meso s roštilja umjesto pržene hrane, napunite tanjir povrćem, izbjegavajte previše umaka i birajte vodu ili mineralnu vodu umjesto sokova.
Ako postoji švedski sto, napravite “krug” oko stola i prvo pogledajte sve opcije, pa tek onda odlučite šta ćete staviti na tanjir – umjesto da automatski zgrabite prvo što vidite.
5. Komunikacija je važna
Ako se osjećate nelagodno jer ne jedete sve što i drugi, sjetite se da ne dugujete objašnjenje nikome. Međutim, ako osjećate potrebu, možete jednostavno reći da se trenutno fokusirate na zdravlje ili da vam određena hrana trenutno ne prija.
Većina ljudi će to poštovati – a ako neko bude uporan u nagovaranju, to više govori o njima nego o vama.
6. Uživajte i u društvu, ne samo u hrani
Druženja su prilika da se povežemo s ljudima, da razgovaramo, smijemo se i zabavimo – ne samo da jedemo. Umjesto da se fokusirate isključivo na hranu, skrenite pažnju na razgovore, igre, muziku i ostale aspekte okupljanja.
Dakle da rezimiramo…
Zdrava prehrana nije nešto što treba da vas udalji od društvenog života – upravo suprotno. Kada razvijete samopouzdanje i pronađete balans, shvatit ćete da je moguće i uživati i napredovati. Ključ je u planiranju, umjerenosti i zdravom odnosu prema hrani – jer ništa ne mora biti “sve ili ništa”.
Neka vam svaka društvena situacija bude prilika da vježbate dosljednost, a ne izvor stresa.
